Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) iznelo je svoje nezadovoljstvo povodom izjava članova Visokog saveta tužilaštva, Predraga Ćetkovića i Tanje Vukićević, koji su na sednici održanoj 6. marta izneli netačne informacije o potrebama za kadrovima u ovom tužilaštvu. VJT je istakao da ove tvrdnje nisu samo netačne, već i neargumentovane, te da su izazvale zabrinutost među zaposlenima.
Tanja Vukićević, koja je ujedno i javni tužilac VJT-a, tokom sednice nije imala tačne podatke o broju operativnih javnih tužilaca u Beogradu. Ćetković je, s druge strane, izjavio da u VJT-u ima više od 80 tužilaca i da dodatna upućivanja nisu potrebna. Međutim, VJT je demantovao ovu informaciju, naglašavajući da trenutno u Beogradu radi 70 tužilaca raspoređenih u šest odeljenja, koji se suočavaju sa više od 22.000 predmeta.
U saopštenju se navodi da je Ćetković izabran od strane Narodne skupštine Srbije kao kontrolni mehanizam za rad Vrhovnog javnog tužioca, ali se kritikuje njegova uloga da podržava samovolju vrhovnog tužioca Zagorke Dolovac. Tužilaštvo je ukazalo na to da se njime nastavlja praksa ignorisanja kadrovskih potreba VJT-a.
VJT je takođe istakao da je u 2023. godini sistematizovano 103 mesta za javne tužioce, od kojih 25 nije popunjeno. Od 78 javnih tužilaca, pet je upućeno u druga tužilaštva, dvoje je postavljeno za vršioce funkcija, a jedan je na bolovanju. Ova situacija dodatno se pogoršava jer se ne raspisuju konkursi za popunjavanje upražnjenih mesta, dok tužioci napuštaju sistem zbog raznih razloga, uključujući prelazak u apelaciona tužilaštva ili odlazak u penziju.
VJT smatra da su odgovorni za trenutnu situaciju odlazeći predsednik Saveta Branko Stamenković, vrhovni javni tužilac Zagorka Dolovac i Tanja Vukićević. Iz tužilaštva su izrazili zabrinutost zbog nedostatka interesovanja Vukićević za kadrovske probleme i njene nedovoljne aktivnosti u rešavanju istih. Tokom mandata, nije pokazala interesovanje za rad tužilaštva niti je kontaktirala glavnog javnog tužioca.
Takođe, iz VJT-a su primetili da Vukićević nije podržala upućivanje javnog tužioca Jelene Kocić, koja je bila prepoznata kao vrhunski kadar zbog svog rada na predmetima korupcije. Kocić je prethodno radila u Osnovnom javnom tužilaštvu u Nišu i pokazala izuzetno stručno znanje u ovoj oblasti. Međutim, ona je vraćena u matično tužilaštvo 2024. godine zbog novog zakona koji su usvojeni u okviru ustavnih amandmana.
VJT očekuje da će novi saziv Visokog saveta tužilaštva, koji bi trebao da počne sa radom 6. aprila, imati više razumevanja za kadrovske potrebe Beograda, koje je najveće javno tužilaštvo u Srbiji. Sa najviše predmeta u oblasti opšteg kriminala, maloletničkog kriminala, kao i složenim predmetima u borbi protiv korupcije i visokotehnološkog kriminala, VJT se suočava sa ozbiljnim izazovima.
U saopštenju je navedeno da tužioci u VJT-u trenutno postupaju u 10.808 predmeta u odeljenju za opšti kriminal, 2.334 predmeta u Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije, 4.173 predmeta u odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala i 4.427 predmeta u odeljenju za maloletnike. S obzirom na opterećenje i nedostatak kadrova, VJT poziva na hitne mere kako bi se obezbedila efikasnost i pravna sigurnost.





Ostavite odgovor