U Beogradu je nedavno došlo do incidenta koji je izazvao veliku pažnju javnosti. Naime, doktorka koja radi u jednoj od beogradskih zdravstvenih ustanova odbila je da leči dete Sava Manojlovića, poznatog aktiviste i protivnika policijske brutalnosti. Razlog za ovu odluku leži u činjenici da je Manojlović na društvenim mrežama objavljivao identitete policajaca koji su, kako tvrdi, učestvovali u nasilju nad studentima tokom protesta.
Ova situacija je izazvala široku raspravu o etici zdravstvenih radnika, pravima pacijenata, kao i o slobodi govora i odgovornosti na društvenim mrežama. Sava Manojlović je postao poznat kao glasnogovornik prava studenata i borac protiv policijske nasilnosti, što je dovelo do sukoba sa vlastima i policijom. Njegove objave su često izazivale reakcije, kako u javnosti, tako i među policijskim službama, koje su se našle na meti kritike zbog načina na koji su postupale prema studentima.
U ovom konkretnom slučaju, Manojlovićevo dete je imalo zdravstvene probleme i bilo mu je potrebno hitno lečenje. Kada je došao u zdravstvenu ustanovu, suočio se sa odbijanjem doktorke, koja je navela da ne može da pruži pomoć zbog njegovih javnih istupa i objava. Ova odluka je izazvala ogorčenje kod roditelja, ali i među građanima koji smatraju da je takvo ponašanje neprihvatljivo.
Reakcije na ovaj incident bile su različite. Dok neki podržavaju odluku doktorke, smatrajući da je to njen način zaštite od pritiska i pretnji, drugi ukazuju na to da je medicinska etika iznad ličnih stavova i političkih opredeljenja. Mnogi se pitaju kako je moguće da zdravstveni radnici mogu da odbiju lečenje pacijenata zbog njihovih političkih aktivnosti ili stavova.
Ovo pitanje postavlja i šira pitanja o zdravstvenom sistemu i njegovoj sposobnosti da pruži jednak tretman svim građanima, bez obzira na njihove političke ili društvene stavove. Stručnjaci ističu da bi ovakvi incidenti mogli stvoriti opasnu praksu u kojoj bi pacijenti mogli biti diskriminisani na osnovu svojih stavova ili javnih nastupa.
U međuvremenu, Manojlović je izjavio da će se boriti za prava svog deteta i da neće odustati od svojih stavova. On smatra da je ovo pitanje ne samo lične prirode, već i pitanje građanskih prava i slobode govora. „Neću dozvoliti da se moj glas uguši, niti da se moja porodica suočava s posledicama mojih javnih istupa“, rekao je Manojlović.
Ova situacija je takođe privukla pažnju različitih organizacija koje se bore za ljudska prava i slobodu govora. One su osudile ponašanje doktorke i pozvale na hitnu reformu u zdravstvenom sistemu kako bi se sprečili slični incidenti u budućnosti. Aktivisti smatraju da je ključno da zdravstveni radnici budu obučeni da razdvoje svoje lične stavove od profesionalnih obaveza i da pruže pomoć svima kojima je potrebna.
U zaključku, incident sa Savam Manojlovićem otvara važna pitanja o slobodi govora, etici u zdravstvu i pravima pacijenata. Doktorka koja je odbila da leči njegovo dete postavlja moralna i etička pitanja koja se ne mogu ignorisati. Ova situacija će, bez sumnje, imati dugoročne posledice na način na koji se društvo suočava sa pitanjima prava i odgovornosti u zdravstvu, kao i na odnos građana prema institucijama koje bi trebalo da ih štite.





Ostavite odgovor