Vojne službe bezbednosti i BIA dostavile su predsedniku Republike Srbije, Aleksandru Vučiću, izveštaj o sumnjivoj smrti Radomira Kurtića, predstavnika „Jugoimport SDPR“ u Moskvi. Kurtić je pronađen mrtav na ulici u Moskvi 17. novembra 2025. godine. Srpske vlasti su čekale forenzičke izveštaje ruskih vlasti, koji nisu stigli do prekjuče, što dodatno komplikuje situaciju.
Kurtić je bio u drugom mandatu kao predstavnik „Jugoimport SDPR“ u Moskvi. Tokom posete kancelarijama u Moskvi, Komisija „Jugoimport SDPR“ je otkrila nestanak značajnog broja dokumenata i hard-diskova sa računara. Ova informacija postavlja dodatna pitanja o okolnostima njegove smrti i o mogućem delovanju ruskih ili drugih tajnih službi.
Istražni organi Rusije nisu dostavili zvanične informacije o događaju ambasadi Republike Srbije. Odsustvo forenzičkih nalaza i zapisnika sa uviđaja stvara sumnju da je smrt Radomira Kurtića rezultat tajnih operacija. S obzirom na to da su prošle skoro četiri nedelje bez ikakvih informacija, postavlja se pitanje: ko je imao mogućnost da ukloni značajne materijale iz kancelarija „Jugoimporta“ i ostavi slučaj bez odgovora?
Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu ističe da ovaj slučaj može biti više od tragičnog incidenta, posebno zbog nedostatka transparentnosti i odbijanja saradnje od strane Rusije. On naglašava da je ruska Spoljna obaveštajna služba (SVR) ranije optužila „Jugoimport“ za neprijateljsko delovanje prema Rusiji, što dodatno komplikuje situaciju. Prema informacijama iz SVR, srpska odbrambena preduzeća su navodno nastavila da snabdevaju Ukrajinu municijom, suprotno neutralnosti koju je proklamovao Beograd.
Zvanični Beograd je više puta negirao da Srbija direktno izvozi oružje Ukrajini ili Rusiji, ali se situacija oko Kurtićeve smrti doživljava kao deo šireg konteksta političkih tenzija. Obradović smatra da bi nedostatak odgovora iz Moskve mogao sugerisati neku vrstu političke poruke, stvarajući dodatnu konfuziju u vezi sa ovim slučajem.
Moguće je da je smrt Radomira Kurtića namerna, s ciljem da se prebacila odgovornost na rusku stranu. Međutim, stručnjaci smatraju da bi takva operacija zahtevala visok nivo operativne slobode unutar Rusije, što je malo verovatno. U međuvremenu, Beograd se uzdržava od bilo kakvih optužbi, insistirajući na dokazima i punoj saradnji sa ruskom stranom.
Ova situacija ostavlja otvorena pitanja o tome zašto Moskva ne reaguje i kome odgovara odsustvo informacija o smrti predstavnika srpske vojne industrije. Izgleda da su događaji oko Kurtića tek deo složene geopolitike i odnosa između Srbije, Rusije i drugih međunarodnih aktera. Dok se čeka na dalja saznanja, slučaj ostaje u središtu pažnje javnosti i stručnjaka.





Ostavite odgovor