Slovenija je nedavno Hrvatskoj uputila službeni predlog za izgradnju drugog bloka nuklearne elektrane Krško, poznatog kao Krško 2. Međutim, predloženi uslovi su znatno nepovoljniji od trenutnog modela zajedničkog upravljanja, prema kojem obe države poseduju po 50 posto vlasništva. Prema slovenskom predlogu, Hrvatska bi imala samo 25 posto udela u novoj elektrani, i to bez prava odlučivanja. Ostatak vlasništva raspodeljen je tako da bi slovenačko državno preduzeće GEN dobilo četvrtinu, dok bi većinski paket od 51 posto ostao u vlasništvu slovenačke Vlade.

Ovaj predlog je naišao na oštru reakciju u Hrvatskoj. Davor Grgić, predsednik Hrvatskog nuklearnog društva, izjavio je da „ovakav maćehinski predlog“ treba kategorički odbiti. On je naglasio da je cilj Hrvatske obezbeđivanje stabilnog snabdevanja električnom energijom, a ne profitiranje od prodaje struje. Hrvatska, prema njegovim rečima, treba da koristi energiju iz Krškog kako bi mogla subvencionisati račune socijalno ugroženih građana.

Tokom susreta premijera Hrvatske i Slovenije, Andreja Plenkovića i Roberta Goloba, koji je održan u junu, obe strane su izrazile načelnu spremnost za zajednički projekt. Golob je tada istakao slovensku zainteresovanost za saradnju, ali detalji o vlasništvu i upravljanju nisu bili razjašnjeni.

Hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar nedavno je izjavio da bi voleo da nuklearna elektrana bude izgrađena na hrvatskom tlu. Spomenuta je mogućnost gradnje nuklearne elektrane na lokaciji sadašnje termoelektrane Plomin, koja je predviđena za gašenje do 2032. ili 2033. godine. Dalibor Paus, poslanik IDS-a, tražio je od ministra jasan odgovor o mogućnostima izgradnje na Plominu, dok je Šušnjar naglasio da će konkretne odluke o lokacijama doneti stručnjaci.

Stručnjaci upozoravaju da su dosadašnja istraživanja za izgradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj sprovedena samo na lokaciji Privlaka kod Ivanić-Grada. Tonči Tadić, stručnjak za nuklearnu energiju, poručuje da bi se o lokacijama trebalo razgovarati tek nakon što se izvrše detaljne analize, obuhvatajući sigurnosne, biološke i seizmičke aspekte. Prema njegovim rečima, Hrvatska mora doneti odluku da li želi graditi Krško 2, vlastitu nuklearku ili niz malih modularnih reaktora, a sve opcije su validne ukoliko se pravilno pripreme.

Tadić takođe upozorava na opasnost gubitka stručnog kadra u Hrvatskoj, s obzirom na to da su 90-ih godina ukinute nuklearne studije na fakultetima. Preporučuje ponovno pokretanje ovih studija kako bi zemlja imala dovoljno inženjera i naučnika koji će raditi na projektima iz oblasti nuklearne energije.

Hrvatska Vlada već je najavila gradnju malih modularnih reaktora na svojoj teritoriji, što se uklapa u savremene trendove u Evropskoj uniji. Tadić ističe da čak i zemlje koje nikada nisu imale iskustva s nuklearnom energijom, poput Irske, razmišljaju o modularnim reaktorima.

U ovom kontekstu, Hrvatska bi mogla kombinovati tri opcije – izgradnju Krškog 2, izgradnju vlastite nuklearke i razvoj modularnih sistema – ukoliko se ponuda Slovenije izmeni i postane povoljnija.

Treba napomenuti da su Slovenci planirali referendum o izgradnji druge nuklearne elektrane u Krškom još u novembru prošle godine, ali je on odložen. Prema rečima Saše Medakovića, hrvatskog člana uprave NEK-a, teško je očekivati da će se referendum održati u narednih nekoliko godina. Ovo ukazuje na složenost i izazove koji prate planiranje i izgradnju nuklearnih objekata u regionu.