OD BEŽANJA OD KUĆE DO OTMICE! U Srbiji prijavljeno preko 1.700 nestanaka maloletnika, 50 PORODICA I DALJE TRAŽI NAJMLAĐE!

Marko Jovanović avatar

Tokom protekle godine u Srbiji prijavljen je nestanak 1.775 maloletnih lica, od kojih je 1.719 pronađeno, što znači da više od 50 porodica i dalje traga za svojim najmlađima. Iako se većina slučajeva završava srećno, postoje i oni sa tragičnim ishodom. Stručnjaci naglašavaju da je ključno da se odmah preduzmu koraci, jer kako vreme prolazi, šanse za pronalazak dece opadaju.

Najveći broj nestale dece čine tinejdžeri uzrasta od 13 do 17 godina, a među razlozima za nestanak najčešće se ističe bežanje od kuće, koje se dešava u oko 45% slučajeva. Prema dosadašnjim izveštajima, deca koja samoinicijativno napuste dom obično se pronađu u roku od sedam dana, ali postoje slučajevi kada potraga traje i do dva meseca.

Maja Jovanović, predsednica Nacionalne asocijacije za podršku (NAOS), ističe da je svaka sekunda važna kada je reč o nestanku dece. „Što više vremena prolazi, manje su šanse da dete bude pronađeno. Brza reakcija roditelja je ključna, ali je preventiva još važnija“, kaže Jovanović. Ona naglašava da su najčešći razlozi bežanja od kuće zlostavljanje, zanemarivanje, porodični konflikti, usamljenost, neuspeh u školi i ljubavni odnosi.

Odluka da se napusti dom često vodi ka ozbiljnim rizicima, uključujući zlostavljanje, trgovinu ljudima i potencijalne fizičke povrede. Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu decu, upozorava da su deca često meta u online okruženju, gde su aktivni na društvenim mrežama. „Roditelji moraju biti svesni opasnosti koje dolaze sa deljenjem informacija i lokacija na mreži“, dodaje Jurić.

U Srbiji ne postoji registar nestalih maloletnih lica, što otežava javnosti da bude obaveštena o detaljima nestanka i da pruži pomoć. Takođe, porodične otmice, kada jedan roditelj odvede dete preko granice, često dovode do gubitka traga za decom.

Naši sagovornici ističu da se sve češće dešava da deca nestaju zbog maloljetničkih brakova ili odlazaka u inostranstvo, što može dovesti do trgovine ljudima. Kriminalne grupe i predatori koriste internet za pronalaženje potencijalnih žrtava. Igor Jurić naglašava da roditelji treba da budu oprezni u vezi sa deljenjem fotografija svoje dece na društvenim mrežama, kako bi zaštitili svoju decu od potencijalnih opasnosti.

U svetlu ovih informacija, važno je da roditelji, kao i društvo u celini, budu svesni rizika i preduzmu sve potrebne mere kako bi zaštitili decu od nestanka i drugih opasnosti. Jasna komunikacija među porodicama, kao i proaktivno delovanje u zajednici, mogu pomoći u smanjenju broja nestale dece i obezbeđivanju sigurnijeg okruženja za sve.

Marko Jovanović avatar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više članaka i postova