Kineska Narodnooslobodilačka armija pokazuje sve veću odlučnost da proširi operativni domet svoje mornarice, šaljući svoj nosač aviona „Liaoning“ dalje u zapadni Pacifik nego ikada ranije. Prema podacima japanskog Ministarstva odbrane i Američkog mornaričkog instituta (USNI), do 30. maja „Liaoning“ je operisao istočno od Filipina i zapadno od Gvama, što predstavlja ozbiljan strateški iskorak za kinesku mornaricu.
Ovaj nosač aviona, prvi u službi Kine, izveo je oko 260 letova borbenih aviona tokom petodnevne vežbe, što pokazuje zrelost i visoku operativnost palubnog vazduhoplovstva kineske mornarice. Nosačka grupa, uz pratnju više kineskih ratnih brodova, kretala se od oko 340 kilometara južno od ostrva Mijako (Japan) 25. maja, do preko 1.030 kilometara jugoistočno od istog ostrva 29. maja, a zatim nastavila ka jugu, sve dublje u Tihi okean.
Ovaj pravac izlazi značajno izvan tradicionalnih operativnih zona kineske mornarice, kao što su Južno i Istočno kinesko more ili Filipinsko more, i pomera kinesku pomorsku silu ka američkim interesnim sferama. Dok japansko Ministarstvo odbrane karakteriše kretanje kao kontinuirano i namerno, zvanični Peking tvrdi da je reč o rutinskoj vežbi u plavim vodama. Vang Junfei, vojni analitičar i bivši oficir kineske mornarice, naglašava da nosači nisu napravljeni da stoje blizu matičnih luka, već su strateški resursi namenjeni dugotrajnim operacijama daleko od obale.
Iako su ranije operacije „Liaoninga“ bile uglavnom ograničene na vode oko Tajvana i Južnog kineskog mora, ovaj najnoviji prodor bliže teritoriji SAD-a, poput Gvama, predstavlja veliku promenu u kineskoj pomorskoj doktrini. Kineska mornarica sada demonstrira samopouzdanje u sprovođenju kontinuiranih operacija u zapadnom i centralnom Pacifiku, što su do sada bile sfere dominacije američke i savezničkih mornarica.
Ova pomorska misija ima dva strateška cilja: normalizaciju prisustva kineskih nosača aviona u oblastima koje su do sada bile izvan njihovog tradicionalnog dometa i pokazivanje SAD-u i saveznicima da se kineska mornarica više ne zadržava u priobalnim zonama, već postaje sposobna za operacije u dubokim vodama. Na konferenciji za novinare 29. maja, pukovnik Džang Sjaogang, portparol kineskog Ministarstva odbrane, izjavio je da nosačka grupa „Liaoning“ ne cilja nijednu određenu zemlju i da postupa u skladu sa međunarodnim pravom.
Međutim, tajming i pozicija misije jasno ukazuju na svesnu demonstraciju moći, testiranje logistike i uigranost nosača i palubnog vazduhoplovstva daleko od kopnenih baza, tvrde američki izvori. Kako Kina uvodi u službu novije nosače aviona, poput „Shandonga“ i „Fujiana“, sadašnja operacija „Liaoninga“ može poslužiti kao model za buduće misije u regionu Indo-Pacifika.
Prisustvo kineskih nosača u Pacifiku nagoveštava promenu ravnoteže pomorske moći, a njihova sve veća sposobnost operisanja u dalekim vodama postaje direktan izazov američkoj hegemoniji u regionu i šire. Najnoviji prodor kineskog nosača „Liaoning“ ukazuje na ozbiljnu promenu u geostrategiji Kine. U eri u kojoj dominacija na moru određuje globalnu ravnotežu, Kina jasno poručuje da više ne prihvata američku superiornost u Indo-Pacifiku bez otpora.
Ova operacija je politički signal, vojna demonstracija i logistički test u jednom, a buduće misije pokazaće koliko je Kina spremna da tu dominaciju i zadrži. U svetlu ovih događaja, međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije, s obzirom na to da bi bilo kakva eskalacija mogla imati dalekosežne posledice po globalnu stabilnost i bezbednost.