Podgorica – Podgorički parlament će u ponedeljak, 24. novembra, razmatrati predlog postavljanja spomen ploče koja će biti posvećena “bratskoj slozi, suživotu i međuverskom skladu pravoslavne i islamske zajednice”. Ovaj predlog dolazi u vreme kada je dijalog između različitih religijskih zajednica u Crnoj Gori od suštinskog značaja za očuvanje mira i stabilnosti u društvu.

Na planiranoj spomen ploči naći će se fotografija značajnog susreta arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija i Halita Đečevića, Podgoričanina, koji se odigrao na Markovdan, 8. maja 1992. godine. Ova fotografija simbolizuje zajedništvo i suživot koji su postojali između pravoslavne i islamske zajednice u teškim vremenima.

Porodica pokojnog Đečevića živi u kući koja je izgrađena na temeljima srednjovekovnog manastira Svetog apostola i jevanđeliste Marka. Ova kuća ima duboke istorijske korene, a Đečevići su bili čuvari manastirskih relikvija, koje su u jednom trenutku predali crkvi. Ova tradicija čuvanja nasleđa i suživota između različitih zajednica je deo bogate kulturne i duhovne baštine Crne Gore.

Markovdanska litija, koja se svake godine organizuje u čast ovog događaja, završava se kod kuće Đečevića. Ovaj običaj je obnovljen 1992. godine na inicijativu mitropolita Amfilohija, a predstavlja simbol zajedništva i međusobnog poštovanja između pravoslavnih i muslimanskih vernika.

Očekuje se da će rasprava u parlamentu biti žustra, s obzirom na to da je uloga religije u društvenom životu Crne Gore često bila predmet polemike. Postavljanje spomen ploče može biti shvaćeno kao pozitivan korak ka jačanju međureligijskog dijaloga i promovisanju zajedništva među građanima.

U poslednjim godinama, Crna Gora je bila na meti različitih izazova koji su se ticali međunacionalnih i međureligijskih odnosa. Iako su se zabeleženi napori na unapređenju međusobnog razumevanja, napetosti su i dalje prisutne. Ova inicijativa može doprineti smanjenju tih tenzija i podsticaju na izgradnju boljeg društva koje se temelji na uzajamnom poštovanju i saradnji.

Kako bi se dodatno osnažili ovi pozitivni trendovi, neophodno je da se svi akteri, kako iz religijskih zajednica, tako i iz političkog života, uključe u konstruktivan dijalog. Spomen ploča posvećena bratskoj slozi može biti simbol nade za bolju budućnost, gde će različite zajednice moći da funkcionišu zajedno, u skladu i harmoniji.

U kontekstu šireg društvenog okvira, važno je da ovakve inicijative ne ostanu samo simbolične, već da se pretoče u konkretne akcije koje će doprineti poboljšanju života svih građana. Pored postavljanja spomen ploče, potrebno je raditi na obrazovanju mladih o vrednostima tolerancije, poštovanja i saradnje, kako bi se osiguralo da buduće generacije naslede mirno i skladno društvo.

Ukoliko Podgorički parlament usvoji ovaj predlog, to će biti važan korak u pravcu jačanja međureligijskog dijaloga i podsticanja suživota u Crnoj Gori. Ova odluka može postati model za druge zajednice u regionu, pokazujući da je moguće prevazići razlike i raditi zajedno za opšte dobro.

U svetlu aktuelnih dešavanja, postavljanje spomen ploče može da posluži kao podsećanje na važnost zajedništva i međusobnog poštovanja u izgradnji stabilne i prosperitetne budućnosti za sve građane Crne Gore.