U susret uvođenju mehanizma oporezivanja proizvoda prema količini utrošenog ugljenika, poznatom kao CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), srpske vlasti pripremile su dva zakonska predloga koja imaju za cilj regulisanje ove oblasti. Ova inicijativa dolazi kao odgovor na obaveze koje Srbija ima prema Evropskoj uniji, a puna primena CBAM-a je planirana za 1. januar 2026. godine.

Prvi predlog zakona odnosi se na uvođenje poreza na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, dok drugi predlog zakona se fokusira na porez na emisije gasova sa efektom staklene bašte. Ovi zakoni su ušli u skupštinsku proceduru i trebalo bi da stupaju na snagu od 1. januara sledeće godine.

U okviru Predloga Zakona o porezu na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda, utvrđuje se specifičan porez za proizvode koji se smatraju ugljenično intenzivnim. Ovi proizvodi uključuju gvožđe i čelik, cement, đubrivo i aluminijum. Ovaj porez će biti primenjen na proizvode koji se uvoze na tržište EU, a cilj je da se zaštiti domaća industrija i smanji emisija ugljenika.

Uvođenje CBAM-a ima za cilj da postavi ravnotežu između domaće proizvodnje i uvoznih proizvoda koji često ne podležu istim ekološkim standardima. Naime, mnoge zemlje koje izvoze u EU ne primenjuju iste regulative u vezi sa emisijama ugljenika, što može dovesti do nefer konkurencije za proizvođače u EU, uključujući i Srbiju. Stručnjaci smatraju da će ovaj mehanizam podstaći i domaće proizvođače da preispitaju svoje proizvodne procese i pređu na ekološki prihvatljivije metode.

S obzirom na to da će primena ovih zakona zahtevati prilagođavanje ne samo proizvođača već i uvoznika, očekuje se da će biti potrebna dodatna obuka i informisanje svih učesnika u lancu snabdevanja o novim propisima. Takođe, postavlja se pitanje kako će se regulisati porez na proizvode koji dolaze iz zemalja koje imaju drugačije standarde u vezi sa emisijama.

Osim toga, uvođenje poreza na emisije gasova sa efektom staklene bašte će takođe igrati ključnu ulogu u smanjenju ukupne emisije ugljenika u zemlji. Ovaj zakon će omogućiti da se postave jasni standardi za različite industrije i da se uvedu kazne za one koji ne poštuju postavljene granice.

S obzirom na sve veće globalne zahteve za smanjenjem emisija i prelazak na održive izvore energije, Srbija se suočava sa izazovima, ali i prilikama. Uvođenje ovih zakona može pomoći da se zemlja pozicionira kao lider u regionu kada je reč o ekologiji i održivom razvoju.

Takođe, postoje i strahovi da bi ovakva regulativa mogla povećati troškove proizvodnje, što bi moglo uticati na cene proizvoda i konkurentnost na tržištu. Stoga je ključno da se na adekvatan način pristupi implementaciji ovih zakona kako bi se obezbedila ravnoteža između ekoloških ciljeva i ekonomskih interesa.

U zaključku, Srbija se priprema za važne promene u oblasti ekologije i industrije. Uvođenje CBAM-a i pratećih zakona predstavlja korak ka održivijem razvoju, ali zahteva pažljivo planiranje i saradnju svih sektora kako bi se postigli ciljevi smanjenja emisija i zaštite domaće industrije. Samo kroz zajednički rad i usklađivanje sa evropskim standardima, Srbija može ostvariti dugoročne koristi od ove inicijative.