U nastavku suđenja Nihadu Sarajkiću, optuženom za ubistvo Anela Krše 10. juna 2024. godine, na Vilsonovom šetalištu, saslušana je veštakinja Sanela Idrizović iz MUP-a KS. Ona je izvršila analizu sadržaja mobilnog telefona koji je Sarajkić predao policiji, otkrivajući tako ključne informacije koje bi mogle uticati na ishod suđenja.
U Sarajkićevom telefonu, veštakinja je pronašla tri fotografije metka snimljenih u jutarnjim satima na dan ubistva. Sam Sarajkić je izjavio da je te fotografije poslao Anelu Krši, što je dodatno zakomplikovalo situaciju. Tokom suđenja, prikazana je i komunikacija između E. P. i Sarajkića dan pre ubistva, gde je Sarajkić poslao fotografiju mete sa rupama od metaka. E. P. je uzvratio komentarom o veštini gađanja, što je ukazivalo na njihovu blisku i problematičnu interakciju.
Tužiteljka Jasminka Knežević je istakla da su na dan ubistva zabeležena tri poziva, od kojih je jedan bio od Krše, dok su ostala dva bila od Sarajkića. Ova komunikacija može ukazivati na to da su se događaji odvijali u trenutku kada su se svi akteri nalazili u visokom stresu. Takođe, ustanovljena je intenzivna komunikacija između Sarajkića i Suade Nini Salkić, supruge ubijenog Krše, koja je trajala od 5. do 8. juna. Na dan ubistva, Sarajkić je uputio poziv u 17.35, za koji je naveo da nije bio u komunikaciji.
Tokom suđenja, prikazan je i skrinšot razgovora između Salkić i Sarajkića, u kojem se raspravlja o Krši. U jednom od poruka, Salkić izjavljuje da će se suočiti s Kršom, navodeći da je „prvi koji naleti, odlazim“. Sarajkić, u odgovoru, implicira da se oseća sigurno, što može sugerisati na njegovu sigurnost pre nego što je došlo do ubistva.
Tužiteljka Knežević je naglasila da je važno pokazati karakter optuženog kroz komunikaciju koja ukazuje na njegovu smelost i nedostatak straha. Istakla je da je Sarajkić bio uverljiv u svojim postupcima, kao i da je bio uključen u pritisak na druge ljude oko sebe, što je dodatno potvrdilo tezu o njegovoj krivičnoj nameri.
Branilac Zlatko Ibrišimović je ukazao na to da iz poruka ne može da se zaključi da je bilo kakve iznude ili pretnje, dok je Sarajkić naglasio da nema razgovora putem aplikacije WhatsApp koji bi potvrdili bilo kakvu pretnju ili nasilje. Ova rasprava je dodatno pojačala tenzije u sudnici, dok je tužiteljstvo insistiralo na važnosti analize komunikacije u kontekstu karaktera optuženog.
Prema optužnici, Sarajkić je ispalio 16 hitaca u Kršu, od kojih je 15 pogodilo metu. Nakon što je Kršo pao, Sarajkić mu je na okrutan način zadao najmanje tri udarca nogom u glavu, što je ukazalo na brutalnost njegovog dela. Ovaj aspekt ubistva dodatno je pojačao percepciju o Sarajkiću kao osobi sa ozbiljnim problemima i potencijalom za nasilje.
Suđenje se nastavlja 27. maja 2024. godine, a očekuje se da će se pojaviti nove informacije koje bi mogle uticati na ishod ovog slučaja. S obzirom na kompleksnost situacije i razne aspekte komunikacije, kako među optuženim, tako i među žrtvom i njegovim najbližim, ovaj slučaj ostaje u centru pažnje javnosti i pravosudnih organa. Svi ovi dokazi i svedoci igraju ključnu ulogu u oblikovanju buduće presude i razumevanju događaja koji su doveli do tragičnog ishoda.