Postoji mogućnost prihvatanja trgovinskog sporazuma „Merkosur“

Aleksandra Nikolić avatar

BELEM – Francuski predsednik Emanuel Makron izrazio je optimizam u vezi sa mogućnošću postizanja trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Merkosura, ekonomske asocijacije koja obuhvata zemlje Latinske Amerike. On je izjavio da je „prilično pozitivan“, ali da ostaje oprezan jer brani interese Francuske. Ova izjava je došla tokom klimatske konferencije koja se održava u Belemu, Brazil, uoči samita COP30.

Merkosur je osnovan 1991. godine s ciljem unapređenja trgovinske integracije među članicama, smanjenja trgovinskih barijera i stvaranja zajedničkog tržišta. Članice ovog bloka uključuju Argentinu, Brazil, Paragvaj, Urugvaj, Venecuelu i Boliviju, a zajedno čine tržište od više od 250 miliona ljudi. Merkosur se fokusira na jačanje ekonomskih veza i promovisanje slobodne trgovine, kao i zajedničke politike u oblasti carina, transporta i poljoprivrede.

Na klimatskom samitu COP30, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš je izjavio da svet nije uspeo da ograniči globalno zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa, što je cilj postavljen Pariskim sporazumom iz 2015. godine. On je ocenio da je neuspeh u postizanju ovog cilja „moralni neuspeh“ i naglasio da su zemlje sada bolje opremljene nego ikada da se bore protiv klimatskih promena.

Brazilski predsednik Luiz Inacio Lula da Silva je takođe naglasio hitnost delovanja na ovom polju, upozoravajući da se „prozor mogućnosti“ brzo zatvara. On je kritikovao „laži“ koje šire „ekstremističke snage“ i istakao važnost održavanja klimatskog samita u Amazoniji, koja je simbol borbe protiv ekološke degradacije.

Na samitu je prisustvovalo 170 zemalja, ali nedostaje delegacija Sjedinjenih Američkih Država. Lula je naglasio da „egoistični interesi“ često nadmašuju opšte dobro kada je reč o zaštiti životne sredine. On je istakao da borba protiv klimatskih promena mora biti prioritet svih vlada i preduzeća, naglašavajući stvarne posledice koje obični ljudi trpe usled prirodnih nepogoda, kao što su suše i poplave.

U svom uvodnom govoru, Lula je podvukao važnost održavanja ovakvih konferencija u Amazoniji, naglašavajući da je ova regija ključna u borbi protiv krčenja šuma i ekološke degradacije. On je istakao da u globalnoj mašti ne postoji veći simbol za zaštitu životne sredine od amazonske prašume, dodajući da su klimatske promene povezane sa društvenim nejednakostima.

Ova konferencija dolazi u trenutku kada se svet suočava sa sve većim izazovima zbog klimatskih promena i sve izraženijih ekstremnih vremenskih uslova. U tom kontekstu, lideri iz celog sveta okupljaju se kako bi razgovarali o rešenjima i zajedničkim akcijama koje bi mogle pomoći u ublažavanju posledica klimatskih promena i postizanju ciljeva održivog razvoja.

Kako se samit COP30 nastavlja, očekuje se da će se pojaviti različiti predlozi i inicijative usmerene ka smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i jačanju globalne saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Liderske izjave i predlozi koji će proizaći sa ovog skupa mogli bi oblikovati politiku i strategije u borbi protiv klimatskih promena u godinama koje dolaze.

Uzimajući u obzir sve ove aspekte, klimatski samit u Belemu predstavlja ključni trenutak za međunarodnu zajednicu u suočavanju sa jednim od najvažnijih izazova današnjice – klimatskim promenama. Očekuje se da će rezultati ovog samita imati dugoročne posledice na globalnu politiku i ekonomiju, kao i na budućnost planete.

Aleksandra Nikolić avatar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više članaka i postova