ZAGREB – Na Korčuli prvi put zvanično je dokumentovano gnežđenje ugrožene glavate kornjače (Caretta caretta) na hrvatskoj obali. Ovo otkriće predstavlja prekretnicu u praćenju ove zaštićene vrste u Jadranu, saopštio je Institut Plavi svet.

Sve se dogodilo 10. septembra, kada je Branko Ćeran tokom šetnje peščanom plažom Pržina u Lumbardi ugledao petnaestak malih kornjača kako se odlučno kreću prema moru. Iako iznenađen, prisebno je snimio ovaj redak događaj i snimak prosledio stručnjacima u Hrvatskom prirododnjačkom muzeju (HPM), čime je, kako se navodi, obezbedio prvi čvrsti dokaz o gnežđenju glavate kornjače u Hrvatskoj.

Ugrožena glavata kornjača je jedna od najpoznatijih i najprepoznatljivijih vrsta morskih kornjača, a njeno prisustvo u Jadranu je od velikog značaja za očuvanje biodiverziteta ovog područja. Gnežđenje ovih kornjača na hrvatskoj obali je izuzetno retko, a ovo otkriće može značajno doprineti očuvanju vrste i njenom daljem proučavanju.

Prema rečima stručnjaka, glavate kornjače su poznate po svojoj migraciji između hranilišta i mesta gnežđenja, a obično se vraćaju na iste obale svake godine. Ova vrsta je ugrožena zbog raznih faktora, uključujući gubitak staništa, zagađenje, kao i krivolov. Stoga je svaki uspešan slučaj gnežđenja izuzetno važan za opstanak ove vrste.

Institut Plavi svet, koji se bavi proučavanjem morskog života i očuvanjem morskih ekosistema, naglašava važnost ovakvih otkrića za buduće istraživanje i zaštitu morskih kornjača. U saradnji sa Hrvatskim prirododnjačkim muzejem, planiraju se dalja istraživanja kako bi se utvrdilo više informacija o gnežđenju i ponašanju glavate kornjače u ovom regionu.

Ovo otkriće dolazi u vreme kada je očuvanje morskih vrsta postalo hitna globalna tema. Klimatske promene, zagađenje mora i ljudske aktivnosti ozbiljno prete morskom životu, a glavate kornjače su samo jedna od vrsta koja se suočava s tim izazovima. Aktivnosti poput ovih, koje uključuju praćenje i dokumentovanje gnežđenja, ključne su za očuvanje ovih predivnih stvorenja.

Pored toga, važno je i dalje podizati svest javnosti o značaju očuvanja morskih ekosistema. Edukacija lokalnih zajednica, kao i turista koji posećuju obalu, može pomoći u smanjenju negativnog uticaja na staništa kornjača. Organizacije kao što je Institut Plavi svet rade na promovisanju održivog turizma i odgovornog ponašanja prema prirodi.

S obzirom na to da se gnežđenje glavate kornjače dešava u letnjim mesecima, ovaj period je naročito važan za zaštitu obala i plaža. Preporuke za posetioce plaža uključuju izbegavanje uznemiravanja gneždećih kornjača, kao i izbegavanje korišćenja plastičnih materijala koji mogu završiti u moru i ugroziti morski život.

Ovo otkriće na Korčuli takođe može poslužiti kao motivacija za dalja istraživanja i akcije na očuvanju morskih vrsta u Hrvatskoj. U budućnosti, stručnjaci se nadaju da će moći da prate i druge slučajeve gnežđenja glavate kornjače, kao i da će povećati svest o važnosti zaštite ovih stvorenja.

Na kraju, ovo otkriće nije samo važan trenutak za naučnike i zaštitare prirode, već i za sve nas koji želimo da očuvamo našu prirodu i biodiverzitet. Gnežđenje glavate kornjače na hrvatskoj obali predstavlja simbol nade za opstanak ove vrste i podsticaj za sve nas da se angažujemo u zaštiti našeg okruženja.