„Ribar“ ne može da lovi u Crnoj Gori? – Svet

Dragana Petrović avatar

Crna Gora je nedavno deportovala članove uticajne ruske propagandne mreže „Ribar“, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa širenjem ruskih narativa na Balkanu. Premijer Milojko Spajić je upozorio na hibridni napad na Crnu Goru, čiji je cilj sprečavanje njenog ulaska u Evropsku uniju (EU). Ova situacija je dodatno pogođena optužbama prema visokom zvaničniku iz dve neimenovane zemlje u regionu.

Policija je privela pet članova „Ribara“, predvođene Mihailom Zvinčukom, i deportovala ih uz zabranu ulaska u Crnu Goru na godinu dana zbog „nacionalne, odnosno unutrašnje bezbednosti“. „Ribar“ je poznat kao vojno-analitički kanal na Telegramu sa više od milion pratilaca, koji širi narative ruske vlade i proruske politike, posebno vezano za rat u Ukrajini.

Zvinčuk je tvrdio da su u Crnu Goru došli kao turisti iz Bosne i Hercegovine, ali su na kraju vraćeni u Beograd uz pratnju ambasadora Rusije. Planirali su snimanje dokumentarnih video-priloga o verskoj i tradicionalnoj strukturi stanovništva, kao i o onima koji podržavaju Rusiju, kako je objavio Zvinčuk na Telegramu. Međutim, podgoričke Vijesti navode da su bezbednosne službe sumnjale da je Zvinčuk zapravo došao da snima materijal koji bi mogao da predstavi evropske integracije kao nametnuti proces sa negativnim posledicama po Crnu Goru.

Marko Banović, analitičar iz Digitalno-forenzičkog centra, smatra da prisustvo „Ribara“ nije iznenađenje, posebno u kontekstu napredovanja Crne Gore ka članstvu u EU. Ove okolnosti stvaraju prostor za aktivnosti koje mogu uticati na javno mnjenje i podršku evropskom putu.

S obzirom na to da je Zvinčukova mreža pojačala delovanje u Srbiji i Bosni i Hercegovini, njegov rad je povezan sa širenjem proruske propagande i kritikom evropskog puta regiona. Tokom saslušanja, Zvinčuk je negirao da je došao radi prikupljanja informacija o regrutovanju vojnika za rat protiv Ukrajine, navodeći da su snimili nekoliko kadrova u Kotoru.

Iz Mitropolije crnogorsko-primorske su saopštili da su od jednog od uhapšenih tražili dozvolu za snimanje u manastiru, ali da je zahtev stigao samo dan pre hapšenja, te da ga nisu imali vremena razmotriti. Banović naglašava da proterivanje može biti opravdana preventivna mera, ali je važno istražiti eventualnu mrežu saradnje koja može ostati u zemlji.

Proruski političar Milan Knežević, vođa Demokratske narodne partije, pozdravio je akciju protiv hibridnog delovanja, ali je ironično komentarisao da su crnogorske službe sprečile veliku akciju ruskih obaveštajaca. Andrija Mandić, predsednik Skupštine, podsetio je na ranije optužbe protiv njega i Kneževića za planiranje državnog udara, što dodatno komplikuje situaciju.

Zvinčuk je na optužbe Kneževića odgovorio da je njihovo privođenje rezultat pritiska EU na Crnu Goru. Banović smatra da su izjave političara indikativne za to kako se pokušava relativizovati ozbiljnost događaja pre nego što se okolnosti razjasne.

Pitanje sigurnosti ostaje ključno, jer su crnogorske službe pratile Zvinčukovu grupu od ulaska u zemlju, što ukazuje na prepoznat rizik. Međutim, ostaje nejasno kako je Zvinčuku uopšte bio omogućen ulazak uprkos sankcijama. Banović naglašava da je važno istražiti kontakte koje su članovi grupe imali sa lokalnim akterima tokom boravka.

Analitičar DFC-a predviđa da će pritisci na usporavanje ili zaustavljanje evropskih integracija rasti kako se Crna Gora bude približavala članstvu u EU. On upozorava na potrebu pažnje prema lokalnim posrednicima preko kojih se strani interesi mogu predstavljati kao autentični domaći stavovi. Institucionalni odgovor mora biti kontinuiran, zasnovan na dokazima i sposobnosti da se prepoznaju veze između dezinformacija i njihovih organizatora.

Dragana Petrović avatar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *