Ribari bez infrastrukture za zbrinjavanje otpada

Jovana Petrović avatar

Hrvatski ribari u Splitu suočavaju se sa ozbiljnim problemom plastičnog otpada u Jadranskom moru, koji se s godinama sve više akumulira. Prema izveštaju agencije HINA, ribari svakodnevno izvlače velike količine plastičnog otpada, što postaje sve veći izazov za održivost morskog ekosistema. Loša infrastruktura i neefikasan sistem odlaganja otpada dodatno komplikuju situaciju, a rešenja za ovaj problem su još uvek daleko.

U Jadranskom moru, prema podacima koje su prikupili istraživači, postoji više plutajućeg otpada nego u drugim delovima Sredozemnog mora. Više od 80 posto ovog otpada čini plastika, što predstavlja ozbiljnu pretnju ne samo morskom životu već i zdravlju ljudi koji koriste ove resurse. Plastika se razgrađuje veoma sporo i može ostati u moru decenijama, stvarajući tako dugotrajne ekološke probleme.

Jedan od ključnih projekata koji se bave ovim problemom je FishNoWaste, koji sprovodi Udruženje Sunce u saradnji sa partnerima iz Hrvatske i Italije. Ovaj projekat fokusira se na prikupljanje podataka o vrstama i količinama otpada sa kojim se suočavaju ribari kao i hrvatske luke. Cilj je da se stvori sveobuhvatan uvid u problem plastičnog otpada i razviju strategije za njegovo efikasnije upravljanje i smanjenje.

Ribari, koji su često prvi koji dolaze u kontakt s ovim otpadom, izjavljuju da je situacija sve gora. Mnogi od njih beleže porast količine plastike koju vade iz mora, a istovremeno se suočavaju sa nedostatkom adekvatnih rešenja za odlaganje tog otpada. „Svaki put kad izvučemo mreže, često se iz njih izvuku i plastične kese, flaše ili drugi otpad. To postaje sve više frustrirajuće“, kaže jedan od ribara iz Splita.

Takođe, problem plastičnog otpada u moru ne utiče samo na ribare već i na turistički sektor, koji je od vitalnog značaja za hrvatsku ekonomiju. Turisti često dolaze kako bi uživali u čistim plažama i bistrim vodama Jadranskog mora, a prisustvo otpada može značajno smanjiti njihovu privlačnost. U poslednjim godinama, sve veći broj turista izražava zabrinutost zbog stanja okoliša, što može negativno uticati na turističku sezonu.

U okviru projekta FishNoWaste, organizatori planiraju da pokrenu kampanje podizanja svesti među ribarima, ali i širim društvom, kako bi se ukazalo na značaj očuvanja morskih resursa. Svaka akcija čišćenja i edukacije ima za cilj da se smanji količina otpada koja dospeva u more, kao i da se podstakne zajednica na odgovornije ponašanje prema okolišu.

Osim toga, potrebno je uspostaviti efikasniji sistem sakupljanja i recikliranja otpada. Hrvatska, kao članica Evropske unije, može da koristi sredstva iz različitih fondova za finansiranje projekata koji se bave zaštitom okoliša i smanjenjem plastičnog otpada. Stručnjaci sugerišu da bi trebalo više ulagati u infrastrukturu za reciklažu, kao i u tehnologije koje mogu pomoći u smanjenju plastike koja dospeva u more.

Na kraju, borba protiv plastičnog otpada u Jadranskom moru zahteva zajednički pristup svih aktera – od ribara, preko lokalnih vlasti, do šire zajednice. Samo kroz saradnju i svest o važnosti očuvanja prirodnog bogatstva može se stvoriti održiviji i zdraviji morski ekosistem. Ribari, kao čuvari mora, imaju ključnu ulogu u ovoj borbi, a njihovo iskustvo i znanje mogu biti dragoceni resursi u zaštiti Jadranskog mora od plastičnog zagađenja.

Jovana Petrović avatar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *