Odnosi Srbije i Hrvatske su na najnižem nivou, što je potvrđeno nakon sastanka predstavnika hrvatske manjine u Srbiji i srpske manjine u Hrvatskoj koji je održan u Beogradu. Na sastanku su dogovoreni nastavak međusobne saradnje, kako na institucionalnom nivou, tako i kroz konkretne zajedničke aktivnosti. Iako obe zajednice teže stabilnom partnerstvu, stručnjaci upozoravaju da suštinske promene moraju da započnu unutar hrvatskog društva.

Govor mržnje, uvredljivi grafiti, ustaški pokliči i skrnavljenje verskih objekata označili su period koji mnogi opisuju kao jedan od najtežih za Srbe u Hrvatskoj. Tri decenije nakon završetka rata, stare podele se prenose na nove generacije. Ovaj alarm je podstakao predstavnike srpske zajednice u Hrvatskoj i hrvatske zajednice u Srbiji da obnove saradnju, koju smatraju „zlatnim mostom“ između dve države.

Milorad Pupovac, predstavnik Srpskog nacionalnog veća u Hrvatskoj, istakao je važnost ponovnog aktiviranja zajedničkih napora, uprkos pogoršanju situacije. Naglasio je da Hrvati iz Srbije i Srbi iz Hrvatske, od 2006. i 2007. godine, predstavljaju most u odnosima između dve države, ali su se njihovi napori zaustavili pre tri godine zbog razočaranja. Istakao je da su oba društva dužna da se oslobode balasta ratnog raspada zajedničke zemlje i politika koje su dovele do trenutne situacije.

Pupovac je naglasio da Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji žele jaču i evropsku Hrvatsku i Srbiju, ali da je to odgovornost građana i političkih lidera. Takođe, ukazao je na visoku cenu toksične atmosfere koja vlada i na jednoj i na drugoj strani. „Previše je govora mržnje, i ovde, i s druge strane“, naglasio je Pupovac i dodao da je potrebno raditi na oslobađanju od mržnje i netolerancije.

Jasna Vojnić, predsednica Hrvatskog nacionalnog veća u Srbiji, izjavila je da su predstavnici dve zajednice dogovorili da pokrenu aktivnosti koje će promeniti percepciju kod ljudi. Naglasila je da je to dugoročan proces koji uključuje podizanje nivoa informisanosti i edukacije šire javnosti, kao i promenu društvene svesti.

„Mržnja i nepoverenje ne smeju da budu stalno stanje naših društava“, istakla je Vojnić, dodajući da je potrebno okrenuti se budućnosti umesto stalnog vraćanja unazad. Ona je ukazala na to da odnosi između Srbije i Hrvatske stagniraju više od 30 godina i da je vreme za promene.

Boris Milošević iz Srpskog nacionalnog veća naglasio je da je osnovna poruka sastanka pozitivna i da su zajednice umorne od negativne energije. „Na nama je da pokažemo da možemo prevazići probleme i poslati poruku saradnje i razumevanja“, rekao je Milošević.

U međuvremenu, Savo Štrbac, predsednik Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, upozorio je na loš položaj Srba u Hrvatskoj i porast netolerancije, posebno nakon koncerta Marka Perkovića Tompsona. Prema njegovim rečima, koncert je postao sinonim za ustašizaciju Hrvatske i pokrenuo talas napada na Srbe.

Stručnjaci su zabrinuti zbog činjenice da u mržnji prema Srbima sve više učestvuju mladi, generacije koje nisu lično osetile posledice rata. Dok se hrvatsko društvo formalno predstavlja kao tolerantno, u praksi to često izostaje kada su u pitanju Srbi. Bez jasne političke volje i odgovornosti onih na vlasti, teško je očekivati promene.

U svetlu ovih izazova, zajednički sastanci i dijalog između predstavnika manjina mogu poslužiti kao platforma za izgradnju poverenja i unapređenje međusobnih odnosa. Predstavnici obe strane naglasili su potrebu za smanjenjem tenzija i izgradnjom pozitivnog okruženja koje će doprineti stabilnijim odnosima između Srbije i Hrvatske.