Izvršni direktor Fonda za zaštitu životne sredine (Eko-fond) Draško Boljević podneo je ostavku na svoju funkciju, obavestivši premijera Milojka Spajića da to čini jer „nisu više na istoj strani“. U svojoj ostavci, koju su podgoričke Vijesti objavile, Boljević je naglasio da nije birao svoju stranu, već da je ona odredjena njegovim rođenjem u porodici Dragoljuba Draga Boljevića u Zeti, gde su građani bili izloženi sili vlasti.

Boljević je izrazio zahvalnost ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja severa Damjanu Ćulafiću za korektnu saradnju i pošten odnos prema Eko-fondu. Njegova ostavka dolazi nakon višednevnih tenzija između građana Botuna i policije, kada su pripadnici Komunalne i Interventne policije potisnuli građane sa lokacije predviđene za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Stanovnici Zete su planirali blokade puteva, ali su ih otkazali nakon što je postignut dogovor o povlačenju policije iz Botuna. Ovaj dogovor je postignut sa direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem. Predstavnik žitelja Botuna, Duško Stjeepović, izjavio je da će novi razgovori biti pokrenuti na inicijativu Skupštine Crne Gore, uključujući predstavnike ministarstva, Glavnog grada, Opštine Zeta i meštane.

Stanovnici zetske opštine su se gotovo jednoglasno izjasnili protiv izgradnje pogona za prečišćavanje otpadnih voda na lokalnom referendumu održanom 14. decembra prošle godine. I pored ovih protivljenja, policija je nedavno upala u selo, obezbedila lokaciju i uvela mašine za gradnju, što je izazvalo dodatne tenzije među meštanima.

Premijer Spajić, zahvaljujući policiji na njihovoj akciji, saopštio je da je izgradnja kolektora počela. Ova situacija ukazuje na rastuću napetost između lokalnih vlasti i građana, koji se bore za očuvanje svoje životne sredine i prava na odlučivanje o projektima koji direktno utiču na njihov život.

Draško Boljević je svojom ostavkom postavio pitanje o etici i odgovornosti vlasti prema građanima, dok su se meštani Botuna i Zete organizovali kako bi se borili protiv odluka koje smatraju štetnim po njihovu zajednicu. Ova situacija takođe osvetljava širu sliku sukoba između ekoloških pitanja i urbanog razvoja, kao i izazove s kojima se suočavaju lokalne zajednice u Crnoj Gori.

Građani Zete smatraju da je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda neprihvatljiva, ne samo zbog potencijalnog zagađenja okoline, već i zbog nepoštovanja njihovih volja izraženih na referendumu. Ovaj događaj je pokazao da građani žele da budu uključeni u donošenje odluka koje utiču na njihovu budućnost, što je osnovno načelo demokratije.

Pitanje očuvanja životne sredine i prava građana na odlučivanje o projektima koji ih se tiču postaje sve važnije u Crnoj Gori, a događaji u Botunu su samo jedan od mnogih primera borbe lokalnih zajednica za svoja prava. Ova situacija takođe može poslužiti kao podstrek drugim zajednicama da se organizuju i bore protiv odluka koje smatraju nepravednim.

U svetlu ovih događaja, jasno je da će se sukobi između građana i vlasti nastaviti, sve dok se ne uspostavi ravnoteža između potreba za razvojem i očuvanjem životne sredine. Boljevićev potez ostavke može biti signal da se situacija mora hitno rešavati, kako bi se izbegle daljnje tenzije i sukobi u budućnosti. Ovaj slučaj takođe ukazuje na potrebu za većim dijalogom između vlasti i građana, kako bi se izgradili održivi i pravedni planovi razvoja koji će uzeti u obzir interese svih strana.