Zagreb se suočava sa značajnim spoljnotrgovinskim deficitom koji je u prvih pet meseci 2023. godine iznosio čak osam milijardi evra, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Ovaj deficit predstavlja razliku između vrednosti uvoza i izvoza, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,1%. Ovi podaci otkrivaju izazove s kojima se hrvatska ekonomija suočava u kontekstu globalnih ekonomskih kretanja i promena na tržištu.

Ukupna vrednost izvoza robe u Hrvatskoj dostigla je 10,2 milijarde evra, što je povećanje od 5,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo povećanje izvoza može biti rezultat jačanja nekih sektora, poput industrije i poljoprivrede, ali i povećane potražnje na stranim tržištima. Ipak, uprkos ovom rastu, uvoz je takođe porastao, i to za 0,5%, dostigavši vrednost od 18,2 milijarde evra.

Jedan od ključnih faktora koji utiču na ovo stanje jeste globalna ekonomska situacija, koja se i dalje oporavlja od posledica pandemije COVID-19, kao i inflacija koja utiče na cene sirovina i proizvoda. Uvoz, koji je porastao, može biti posledica rasta cena energenata i sirovina, što dodatno opterećuje hrvatsku ekonomiju. Osim toga, Hrvatska se suočava sa izazovima u snabdevanju, što može uticati na određene sektore, posebno u industriji i građevinarstvu.

Hrvatska ekonomija se takođe suočava sa strukturnim problemima, uključujući zavisnost od uvoza određenih proizvoda i sirovina. Ovo ukazuje na potrebu za diversifikacijom privrede i povećanjem domaće proizvodnje kako bi se smanjila zavisnost od stranih tržišta. U tom smislu, vlada bi mogla razmotriti strategije koje bi podsticale investicije u domaće sektore, kao što su poljoprivreda, tehnologija i obnovljivi izvori energije.

U ovom kontekstu, važno je napomenuti da je Hrvatska članica Evropske unije, što joj omogućava pristup jedinstvenom tržištu i potencijalno olakšava trgovinu sa drugim članicama. Međutim, konkurencija unutar EU može biti izazovna, a hrvatski izvoznici će morati da se prilagode zahtevima i standardima koje postavljaju druge zemlje članice.

Analizirajući trenutnu situaciju, ekonomisti ističu da je važno da Hrvatska razvije strategije koje će osigurati održiv rast i smanjiti spoljnotrgovinski deficit. To može uključivati unapređenje infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima, kao i jačanje inovacija i istraživanja u industriji.

Ujedno, važno je i da se postigne ravnoteža između izvoza i uvoza, kako bi se zaštitili domaći proizvođači i stvorila stabilnija ekonomija. To može uključivati i različite mere zaštite domaće proizvodnje, kao što su carine ili subvencije, kako bi se povećala konkurentnost domaćih proizvoda na tržištu.

Na kraju, spoljnotrgovinski deficit Hrvatske ukazuje na kompleksnu ekonomsku situaciju koja zahteva pažljivo razmatranje i delovanje. Potrebno je raditi na jačanju domaće proizvodnje, diversifikaciji ekonomije i stvaranju povoljnijeg poslovnog okruženja koje će privući investicije i omogućiti održiv razvoj. U ovom procesu, ključnu ulogu igraju i vlada i privrednici, koji zajedno trebaju da rade na pronalaženju rešenja koja će doprineti ekonomskom napretku i stabilnosti zemlje.