Srbija se pozicionirala među prvih 30 zemalja od 193 članice Ujedinjenih nacija kada je reč o političkom učešću žena u vladi i zakonodavnim telima, prema podacima Indeksa ženske moći Saveta za međunarodne odnose (CFR). Ovaj indeks meri napredak zemalja u postizanju rodne ravnopravnosti, analizirajući udeo žena koje obavljaju ključne političke funkcije.

Podaci pokazuju da su među zemljama sa najvišim učešćem žena u političkom životu Australija, Belgija, Meksiko, Južna Afrika, Island, Norveška, Švedska i Finska. Ove zemlje su ostvarile značajan napredak u uključivanju žena u političke strukture, što je ključno za unapređenje rodne ravnopravnosti.

Trenutno, u 26 zemalja žena je na poziciji šefa države ili vlade, dok devet zemalja ima više od 50% žena u nacionalnim kabinetima. Međutim, samo šest zemalja može se pohvaliti sa više od 50% žena u zakonodavnim telima. Ovi podaci ukazuju na to da, iako se postavljaju temelji za veću zastupljenost žena u politici, još uvek postoji značajan rodni jaz koji treba prevazići.

Indeks moći žena rangira države članice UN prema njihovom napretku ka rodnoj ravnopravnosti u političkom učešću. U analizu su uključeni podaci o učešću žena u kabinetima, u nacionalnim zakonodavnim telima, broj kandidatkinja za nacionalna zakonodavna tela i lokalne samoupravne jedinice, kao i rodni jaz u političkoj zastupljenosti. Ovi podaci su od suštinskog značaja za razumevanje stanja rodne ravnopravnosti u različitim zemljama.

Što se tiče Ujedinjenih nacija, Savet bezbednosti je zakazao glasanje o rezoluciji koja predviđa okončanje misije UNIFIL-a (United Nations Interim Force in Lebanon) u južnom Libanu do 31. decembra 2026. godine. Ova misija, koja traje više od četiri decenije, ima za cilj očuvanje mira u regionu.

Prema izvorima iz Saveta bezbednosti, Sjedinjene Države su prvobitno predložile ukidanje UNIFIL-a za godinu dana, ali su se nakon konsultacija sa Francuskom saglasile sa nacrtom rezolucije koji predviđa da misija bude završena za 16 meseci. Ovaj potez ukazuje na promene u pristupu međunarodnih aktera prema održavanju mira i bezbednosti u regionu, kao i na potrebu za prilagođavanjem strategija u skladu sa trenutnim bezbednosnim izazovima.

S obzirom na to da se globalno pitanje rodne ravnopravnosti sve više prepoznaje kao ključno za održivi razvoj, Srbija se može pohvaliti postignutim rezultatima u ovom domenu. Međutim, očigledno je da još uvek postoji mnogo posla u smislu postizanja potpune ravnoteže i uključivanja žena u sve sfere političkog života.

Uprkos napretku, izazovi ostaju prisutni, a društvo se mora dalje angažovati kako bi se osiguralo da žene imaju jednake mogućnosti i prava u politici. To uključuje povećanje broja žena kandidatkinja na svim nivoima, kao i osnaživanje njihovih uloga unutar političkih stranaka i institucija.

U tom smislu, važno je nastaviti sa radom na zakonodavnim i institucionalnim reformama koje će omogućiti veću zastupljenost žena u odlučivanju i donošenju politika koje utiču na svakodnevni život građana. Srbija, kao i mnoge druge zemlje, suočava se sa izazovima, ali i prilikom da postane lider u promovisanju rodne ravnopravnosti i osnaživanju žena u politici.

U zaključku, iako su postignuti značajni rezultati u političkom učešću žena u Srbiji, potrebno je nastaviti sa radom na unapređenju i osnaživanju žena, kako bi se obezbedila ravnoteža i pravičnost u svim aspektima društvenog života.