Zagreb je proglasio Mijajla Backovića, paroha Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, nepoželjnim, čime mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku. Ova odluka je doneta na nivou službi bezbednosti, a vesti su preneli podgorički mediji, uključujući Pobjedu.
Mijajlo Backović je poznat po svom aktivizmu, a prošle godine je učestvovao na skupu na kojem je zatraženo uklanjanje spomen-ploče koja se nalazi na mestu bivšeg logora u Morinju. Ovaj događaj je izazvao različite reakcije u javnosti, a posebno među onima koji su direktno ili indirektno povezan sa tim mestom.
Odluka o zabrani ulaska Backovića u Hrvatsku dolazi u trenutku kada se odnosi između Srbije i Hrvatske nalaze na testu, a ovakvi potezi dodatno kompliciraju situaciju. U ovom kontekstu, važna je i činjenica da se ovakve mere često donose u okviru šireg okvira političkih i kulturnih napetosti između dve države.
U poslednje vreme, Hrvatska je pojačala mere kontrole ulaska stranih državljana i to posebno onih koji su na neki način povezani sa događajima iz prošlosti. Ove mere, prema rečima hrvatskih zvaničnika, imaju za cilj očuvanje nacionalne sigurnosti i sprečavanje potencijalnih incidenata koji bi mogli uzburkati već osetljivu situaciju u regionu.
Backovićev aktivizam i njegovo prisustvo na skupu u Morinju, koji se bavio pitanjima prošlosti i sećanja, dodatno su doprineli njegovoj kontroverznosti. Skup je bio usmeren na proces suočavanja s prošlošću i pomirenje, ali je takođe izazvao i oštre kritike, posebno od strane onih koji smatraju da su takve inicijative neprimerene ili da predstavljaju provokaciju.
Zabrana ulaska Backovića u Hrvatsku može se posmatrati kao deo šireg trenda u kojem se politički i verski lideri iz regiona suočavaju s posledicama svojih stavova i delovanja. Ovakvi potezi često imaju za cilj da pošalju poruku o tome kakva vrsta ponašanja nije dobrodošla ili kako se određene ideje ne prihvataju u društvu.
Na društvenim mrežama, reakcije na ovu odluku su bile podeljene. Dok su neki podržali odluku hrvatskih vlasti, drugi su smatrali da je to još jedan primer gušenja slobode govora i prava na različito mišljenje. U ovom kontekstu, važno je napomenuti da je javna debata o ovim pitanjima često emotivna i ispunjena istorijskim konotacijama.
Iako se Hrvatska poziva na bezbednost i stabilnost kao osnovne razloge za ovakve mere, kritičari ukazuju na to da se često radi o političkim motivima koji se kriju iza zvaničnih izjava. U regionu gde su se istorijske tenzije dugo vremena održavale, ovakvi potezi mogu dodatno otežati proces pomirenja i izgradnje poverenja između naroda.
U svakom slučaju, odluka o zabrani ulaska Mijajla Backovića u Hrvatsku samo je jedan od mnogih primera kako se politička i verska pitanja prepliću i utiču na svakodnevni život ljudi u ovom delu Evrope. Očekuje se da će ova tema biti predmet daljih rasprava, kako u medijima, tako i među političkim akterima, dok se region suočava s izazovima koji dolaze iz prošlosti.





Ostavite odgovor