Tuga za srpsko dirigentsko stvaralaštvo

Katarina Milojević avatar

Mladen Jagušt je bio istaknuti dirigent čija je muzička karijera trajala više od šest decenija. Tokom svog obrazovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, pokazao je izvanredne talente i veštine. Godine 1949. diplomirao je pod vođstvom nemačkog dirigenta Fridriha Cauna. Iste godine, započeo je svoju profesionalnu karijeru kao dirigent Hora i Orkestra Radio Zagreba, što je označilo početak njegovog bogatog muzičkog puta.

Jaguštov talenat brzo je bio prepoznat, a ubrzo je dobio angažmane u Zagrebačkoj operi, kao i na poziciji dirigenta Hora i Orkestra Umetničkog ansambla Doma JNA. Njegovo izvođenje Mocartovog Rekvijema donelo mu je prestižnu „Oktobarsku nagradu“ grada Beograda, što je dodatno potvrdilo njegovu umetničku vrednost i doprinos muzici.

Tokom pet godina, vodio je Operu Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, pre nego što je postao redovni profesor na Akademiji umetnosti u tom gradu. Njegovo najplodonosnije doba bilo je na čelu Hora i Simfonijskog orkestra RTS-a, gde je ostavio neizbrisiv trag. U ovom periodu, Jagušt je snimio brojne trajne snimke, uključujući i premijerne interpretacije značajnih vokalno-instrumentalnih dela. Njegov rad sa Horom RTS posebno se ističe, a snimak kompletnog opusa Stevana Stojanovića Mokranjca, uključujući dela kao što su Rukoveti, Liturgija i Opelo, ostao je značajan doprinos srpskoj muzičkoj tradiciji.

Maestro Jagušt je postao simbol etičkih normi u profesiji dirigenta, poznat po svojoj muzičkoj erudiciji i izvođačkoj perfekciji. Njegov jedinstven pristup radu sa solistima, horovima i orkestrima donio mu je brojne nagrade, uključujući nagradu za životno delo Udruženja muzičkih umetnika Srbije i „Zlatnu plaketu“ Udruženja kompozitora Srbije. Njegova umetnost nije bila prepoznata samo u Srbiji, već i van njenih granica. Jagušt je gostovao u mnogim zemljama, uključujući Italiju, Veliku Britaniju i SSSR, doprinoseći tako međunarodnom muzičkom dijalogu.

Poslednji put dirigovao je 24. decembra 2016. godine, kada je predvodio Simfonijski orkestar i Hor RTS-a u izvođenju Bramsovog Nemčkog rekvijema u Kolarčevoj zadužbini. U toj 93. godini života, ostavio je bogato nasleđe koje će trajati. Njegova umetnička ostavština inspirisaće buduće generacije muzičara i ljubitelja muzike.

Članovi Hora i Simfonijskog orkestra RTS, kao i celokupna Muzička produkcija RTS, oprostili su se od ovog velikog umetnika sa tugom. Njegov doprinos muzici i kulturi ostaje neizbrisiv, a njegov rad i strast prema muzici će se pamtiti i ceniti. Mladen Jagušt će zauvek ostati upamćen kao jedan od najvažnijih muzičkih figura u srpskoj kulturi, čije je delovanje obeležilo nekoliko decenija muzičkog stvaralaštva.

Njegova posvećenost umetnosti i muzičkom obrazovanju ostavila je dubok trag na mnoge mlade muzičare. Postavljajući visoke standarde u izvođenju i umeću dirigovanja, Jagušt je inspirisao generacije da teže ka savršenstvu. Njegova sposobnost da prenese emocije kroz muziku bila je izvanredna, a njegovo razumevanje kompozicija i izvođačkih tehnika činilo ga je jedinstvenim u svom pristupu.

U vreme kada se muzika suočava sa brojnim izazovima, nasleđe Mladena Jagušta nam pokazuje koliko je važno očuvati umetničke vrednosti i tradiciju. Njegov rad ne samo da je obogatio srpsku muzičku scenu, već je i postavio temelje za buduće generacije umetnika da nastave njegovu misiju. S ponosom se sećamo njegovog doprinosa muzici, a njegova umetnost će živeti večno u srcima onih koji su imali priliku da uživaju u njegovim izvođenjima.

Katarina Milojević avatar

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više članaka i postova