Brazilski predsednik, Lula da Silva, nedavno je potpisao dekret kojim stupa na snagu Zakon o ekonomskom reciprocitetu, koji definiše uslove pod kojima brazilska vlada može da odgovori na jednostrane mere drugih zemalja ili ekonomskih blokova koje negativno utiču na konkurentnost brazilske ekonomije. Ovaj zakon je odobren u aprilu, ali je donet manje od nedelju dana nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio uvođenje carina od 50% na brazilske proizvode, koje će stupiti na snagu 1. avgusta.
Dekret precizira kriterijume za suspenziju komercijalnih koncesija, investicija i obaveza vezanih za prava intelektualne svojine. U cilju zaštite brazilske ekonomije, uspostavljen je međuresorni Komitet za pregovore i ekonomske kontramere, na čijem čelu će biti potpredsednik i ministar razvoja, Žeraldo Alkmin. U ovom odboru će se nalaziti i šef Kabineta predsednika, Rui Kosta, ministar spoljnih poslova, Mauro Vijeira, kao i ministar finansija, Fernando Hadad. Na sastanke odbora mogu biti pozvani i drugi ministri, kako bi se razmotrili relevantni ekonomski izazovi.
Prvi sastanak Komiteta zakazan je za 15. jul, gde će učestvovati predstavnici industrije i poljoprivrede. Lula da Silva je na društvenoj mreži X naglasio da je cilj prvog sastanka da se saslušaju predstavnici poslovne zajednice kako bi se utvrdile posledice najave predsednika SAD o uvođenju carina na proizvode iz Brazila. U ovom kontekstu, predsednik je ranije izjavio da je spreman da uvede recipročne carine na američku robu ukoliko Sjedinjene Države realizuju svoje pretnje.
Ova situacija je nastala kao direktna reakcija na Trampovu najavu, koji je kao razlog za povećanje carina naveo način na koji Brazil postupa sa bivšim predsednikom Žairom Bolsonarom, koji se trenutno suočava sa suđenjem zbog pokušaja puča nakon gubitka na izborima 2022. godine. Lula je na pretnje odgovorio odlučno, ističući suverenost Brazila i nezavisnost njegovih institucija, te naglašavajući da neće prihvatiti spoljni nadzor ili pritiske.
Sjedinjene Države su drugi najveći trgovinski partner Brazila, odmah posle Kine, i povećanje carina sa 10% na 50% moglo bi ozbiljno da utiče na brazilski ekonomski sektor. Lula je takođe osporio Trampovu tvrdnju da Amerika ima trgovinski deficit sa Brazilom, nazvavši je netačnom. Prema podacima američke vlade, SAD su 2024. godine imale suficit u razmeni sa Brazilom od 6,33 milijarde evra.
Ovakva situacija ne samo da stavlja pritisak na brazilske izvoznike, već i izaziva zabrinutost među investitorima koji prate razvoj ekonomske politike u zemlji. Lula da Silva je naglasio da će Brazil reagovati na sve jednostrane mere američke administracije, što može dodatno zakomplikovati odnose između dve zemlje.
Ekonomski analitičari veruju da će ovakvi potezi dodatno zaoštriti trgovinske tenzije, a moguće je i da će izazvati lančanu reakciju ostalih zemalja koje će biti pogođene sličnim merama. Zakon o ekonomskom reciprocitetu predstavlja značajan korak u pravcu zaštite domaće ekonomije, ali isto tako može dovesti do eskalacije sukoba sa SAD.
U svetlu ovih događaja, Lula da Silva naglašava važnost dijaloga sa poslovnom zajednicom i međunarodnim partnerima. U tom smislu, osnivanje Komiteta za pregovore predstavlja pokušaj da se uspostavi konstruktivniji pristup rešavanju trgovinskih sporova. Lula je izrazio nadu da će Brazil uspeti da održi stabilne ekonomske odnose sa Sjedinjenim Državama, uprkos trenutnim izazovima.
Kako se situacija bude razvijala, pažnja medija i analitičara će biti usmerena na odluke koje će Komitet doneti i kako će one uticati na ekonomsku stabilnost Brazila u predstojećim mesecima.
Ostavite odgovor