Moskva se oštro protivi predlogu američkog predsednika Donalda Trampa da Vatikan bude posrednik u pregovorima o primirju između Rusije i Ukrajine. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nazvao je ovu ideju nerealnom, ističući da bi Vatikanu bilo neprijatno da bude domaćin pregovorima između dve pravoslavne nacije.
Lavrov je takođe izrazio sumnju u legitimitet ukrajinskog predsednika Volodomira Zelenskog, naglašavajući da će pitanje njegovog legitimiteta biti ključno za eventualni mirovni sporazum između Kijeva i Moskve. Prema njegovim rečima, ako oni koji su na vlasti više ne uživaju poverenje, moguće je da će budući lideri dovesti u pitanje sporazume koje su postigli.
Ruske vlasti su više puta izjavile da Zelenskog ne smatraju legitimnim predsednikom, budući da mu mandat ističe 2024. godine, dok u Ukrajini zbog vanrednog stanja nisu održani izbori. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je naglasio da će lokacija za sledeću rundu pregovora biti izabrana kada za to dođe vreme, dodajući da odluku ne može doneti samo jedna strana.
Italijanska vlada, predvođena premijerkom Đorđom Meloni, podržala je Trampov predlog i izrazila spremnost da posreduje u kontaktima između Rusa i Ukrajinaca. Meloni je istakla da je Vatikan otvoren za dijalog i da će učiniti sve što je u njihovoj moći da doprinese miru.
Međutim, za sada nema konkretnih dogovora o nastavku pregovora. Sastanak ruskih i ukrajinskih zvaničnika u Istanbulu 16. maja nije rezultirao napretkom, osim razmene zarobljenika. Papa Franjo je izrazio volju Vatikana da pomogne u postizanju mira, ali se čini da je trenutna situacija više obeležena nadom nego konkretnim planovima.
Kijev je otvoren za ideju o posredovanju Vatikana, a Zelenski je nedavno razgovarao sa Đorđom Meloni o mogućim platformama za pregovore. Italijanska premijerka je ponudila i alternativne lokacije za sastanke, uključujući Tursku i Švajcarsku, dok se čini da Moskva preferira da pregovori ostanu u Turskoj.
Kremlj ima jasne zahteve, tražeći da Ukrajina povuče svoje snage iz četiri regiona koje je Rusija pripojila, uključujući Krim. Takođe, Moskva zahteva drastično smanjenje ukrajinske vojske. Ukrajina se protivi ovim zahtevima, a Tramp je izrazio nezadovoljstvo zbog odugovlačenja u postizanju mira.
On je optužio Zelenskog da se „kocka sa Trećim svetskim ratom“ i pokazao frustraciju zbog stanja u kojem se nalaze pregovori. Iako se čini da su Ukrajina i Rusija spremne da nastave razgovore, još uvek nije jasno da li će u ruskoj delegaciji biti viši zvaničnici nego oni koji su učestvovali u prethodnim razgovorima.
Tramp je obećao da će smanjiti sankcije Rusiji i stvoriti nove trgovinske sporazume kako bi motivisao Putina da se uključi u pregovore o miru. U međuvremenu, Putin je u više navrata ponovio da je Rusija otvorena za dijalog i da nikada nije odbijala pregovore, ukazujući na to da je Zapad odgovoran za trenutnu situaciju.
Ostaje da se vidi kakav će biti dalji razvoj situacije, s obzirom na to da su pregovori do sada doneli više zahteva Moskve nego konkretnih rešenja. Iako se čini da postoji volja za nastavak dijaloga, put ka postizanju trajnog mira ostaje neizvestan.