Cene energije raste zbog sukoba u Iranu

Dragana Petrović avatar

Najnoviji izveštaj Svetske banke o tržištima roba predviđa značajan rast cena energije, koji bi mogao dostići čak 24 odsto ove godine. Ovaj skok cena je izazvan ratom sa Iranom i blokadom Ormuskog moreuza, što dovodi do istorijskog šoka u globalnim lancima snabdevanja. Izveštaj, objavljen u utorak, ističe da će ovi sukobi i posledična blokada ključnih pomorskih ruta izazvati velike poremećaje na svetskim tržištima. Očekivani rast cena energije predstavlja najveći skok od trenutka kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, što dodatno ugrožava stabilnost inflacije i ekonomski razvoj zemalja u razvoju.

Prema izveštaju, globalna tržišta roba se suočavaju sa najnestabilnijim periodom u poslednje četiri godine. Očekuje se da će cene energije i đubriva predvoditi rast troškova roba od 16 odsto tokom 2026. godine. Regionalna nestabilnost već je dovela do bezpresedana poremećaja u snabdevanju naftom, pri čemu je globalna proizvodnja opala za više od 10 miliona barela dnevno. Iako su se cene nafte smanjile nakon prvobitnog skoka, dugoročne posledice napada na infrastrukturu i zastoja u transportu kroz Ormuski moreuz zadržaće visoke troškove energije u narednim mesecima.

Analitičari smatraju da je trenutna kriza preokrenula trend opadanja cena roba iz prethodne godine, stvarajući okruženje stagflacije. Ova situacija otežava centralnim bankama da upravljaju kamatnim stopama i potiče ih da preispitaju svoje fiskalne politike. Ajhan Kose, zamenik glavnog ekonomiste Svetske banke, naglasio je važnost izbegavanja širokih fiskalnih mera koje bi mogle dodatno narušiti tržišta, preporučujući umesto toga fokus na privremenu pomoć najugroženijim domaćinstvima.

Glavni uzrok nestabilnosti tržišta je poremećaj pomorskih ruta na Bliskom istoku. Ormuski moreuz, koji je ključni prolaz za oko 20 odsto svetske pomorske trgovine sirovom naftom, praktično je zaustavio saobraćaj tokom rata. Prema predikcijama Svetske banke, očekuje se da će cena nafte tipa Brent u 2026. godini prosečno iznositi 86 dolara po barelu, što predstavlja značajan rast u odnosu na 69 dolara iz 2025. godine.

Ova prognoza podrazumeva da će se najteži poremećaji smiriti do maja, a da će se obim transporta postepeno vratiti na nivo pre rata do kraja godine. U trenutku pisanja, američka referentna nafta WTI premašuje 102 dolara po barelu, dok je cena Brenta dostigla više od 110 dolara prvi put u tri nedelje. Ujedinjeni Arapski Emirati su takođe objavili da napuštaju OPEC i OPEC+ od 1. maja, uz najavu povećanja proizvodnje kako bi se odgovorilo na promene u potražnji.

Svetska banka upozorava da bi produženi sukob ili njegovo širenje dodatno povećali pritisak na cene. Nestabilnost na tržištu nafte već utiče na cene prirodnog gasa i LNG-a, dok zemlje pokušavaju da obezbede alternativne izvore energije. Evropska unija je do sada potrošila više od 27 milijardi evra dodatno na uvoz fosilnih goriva od početka rata, a Međunarodna agencija za energiju označava trenutnu situaciju kao najveću pretnju energetskoj bezbednosti u istoriji.

Visoke cene goriva će sigurno usporiti globalni rast, sa ozbiljnim posledicama po zapošljavanje i industrijski razvoj širom sveta. Međunarodni monetarni fond je ovog meseca smanjio prognozu globalnog rasta za 2026. na 3,1 odsto, dok je za evrozonu smanjena na 1,1 odsto. U isto vreme, globalna inflacija je povećana na 4,4 odsto, a ukoliko nestabilnost potraje, postoji opasnost od pada rasta na dva odsto.

Posebno se naglašava nesrazmeran uticaj geopolitičkog rizika na stabilnost tržišta. Tokom sukoba, nestabilnost cena nafte je otprilike dvostruko veća nego u mirnim periodima. Studije pokazuju da pad globalne proizvodnje nafte od samo jedan odsto može povećati cene u proseku za 11,5 odsto. Ovi šokovi imaju snažan „prelivajući“ efekat na druga tržišta roba, čak 50 odsto jači nego u normalnim uslovima. Na primer, rast cene nafte od 10 odsto može izazvati rast cena gasa za oko sedam i đubriva za više od pet odsto u roku od godine dana. To znači da će globalna ekonomija verovatno nastaviti da oseća inflatorne pritiske čak i nakon mogućeg završetka sukoba na Bliskom istoku.

Dragana Petrović avatar

Jedno reagovanje na na „Cene energije raste zbog sukoba u Iranu“

  1. Dragovan avatar
    Dragovan

    Pa gde će nam biti kraj sa ovim cenama energije? Ratovi, blokade, sve se nešto dešava… Ako ovo nastavi ovako, uskoro ćemo morati da prodamo bubreg da bismo platili račune za struju! Sve se više oseća u džepu, a ovaj izveštaj samo još više baca senku sumnje na budućnost. Možda bih trebao da počnem da razmišljam o solarnim panelima na krovu… Ko zna šta nas još čeka.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *