Grad pomlatio suncokret, kukuruz i pšenicu na severu Bačke: Poljoprivrednici ne veruju osiguranju, druge odbrane nema (VIDEO) – Ekonomija

Aleksandra Nikolić avatar

Delovalo je da će ova godina, posle tri loše, biti dobra za poljoprivredu. Međutim, nakon prolećne suše, delove Bačke i Srema juče je pogodio grad. Prema tvrdnjama poljoprivrednika u nekim delovima, šteta je kompletna. Marko Gabrić iz Starog Žednika kod Subotice ističe da je u jednom delu atara šteta 100 odsto. „Žito, uljana repica, mak, ječam… totalna šteta. Ostala je samo slama i pokoje zrno, a za dve nedelje je trebalo da se skida pšenica“, kaže on, dodajući da je njegov gubitak oko 30.000 evra, ali da srećom nisu sve parcele koje obrađuje pogođene gradom.

Nekome je čitava proizvodnja na toj strani na kojoj je pao grad. „Neće imati od čega da žive“, napominje Gabrić, koji je i član Udruženja poljoprivrednih proizvođača iz Subotice. Potez od Žednika do Malog Beograda prema Bačkoj Topoli je posebno pogođen. Oko Malog Beograda, kažu da je led bio veličine oraha. Gabrić ističe da postoji šansa da se negde kukuruz provuče, ali da je sada kasno za presejavanje, a pitanje je da li će na leto biti još kiše.

Prema rečima Z. V. iz Karađorđeva, šteta na suncokretu je 40 do 60 odsto, stabljike su polomljene i nema im spasa. „Gadno su stradali i kukuruz i ječam, ali sa suncokretom je katastrofa. Zelena pšenica možda može da se oporavi“, kaže ovaj poljoprivrednik. Za većinu paora koji obrađuju stotine hektara, situacija je teža jer nisu osigurani. Z. V. napominje da poljoprivrednici u njihovom kraju slabo osiguravaju useve, imajući loša iskustva.

Gabrić dodaje da su uglavnom prestali da se osiguravaju jer desetak godina nije bilo grada na tom području. „Kod proizvođača postoji nepoverenje prema osiguravajućim kućama. Loše se procenjuje šteta, a cena osiguranja je prilično visoka kada se ne desi ništa. Naravno, kada se desi, kao sada, onda nije previsoka cena“, ističe Gabrić. Sever Bačke je ovog proleća već pogodila suša, četvrtu godinu zaredom. „Na bačkotopolskom jezeru je nivo vode dva metra manji nego pre nekoliko godina“, ukazuje on.

Na pitanje da li očekuju pomoć opštine ili države, odgovor je odričan. „Kao udruženje ćemo poslati upit opštini da vidimo da li možemo da očekujemo neku pomoć. Ali sve ove godine država ne prepoznaje sušu, pa ne znam što bi prepoznali grad. Ali naša je greška što se nismo osigurali“, napominje on. Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) danas je pozvala pokrajinsku vladu da hitno proglasi vanredno stanje na severu Bačke i drugim delovima Vojvodine koji su pretrpeli štetu. „Zahtevamo momentalni izlazak komisija za procenu štete na teren i isplatu stopostotne odštete za uništene poljoprivredne površine“, apelovala je ta stranka.

Agroekonomista Žarko Galetin ističe da od vremenskih nepogoda nema odbrane, a jedini način finansijski da se zaštite proizvođači je osiguranje. „Tu nema odbrane, ne možete predvideti vremenske nepogode, a ne možete ni neke mere preduzeti da sprečite štetu. Protivgradni sistemi nisu pouzdani, nije to sigurna zaštita“, napominje on. Ovaj stručnjak ističe da je jedini pravi način osiguranje useva.

„Znam da su poljoprivrednici i dalje nepoverljivi, da nisu zadovoljni u kojoj meri se priznaje šteta, ali i tu su donekle unapređene procedure“, kaže Galetin. On dodaje da se u ovakvim slučajevima radi o lokalnim nepogodama koje nanose ogromnu štetu onima čije useve pogode, ali neće uticati posebno na ukupan rod. „Zapravo, kada gledamo ukupnu proizvodnju, ova kiša je dobro došla svim usevima, a posebno pšenici koja je u fazi nalivanja zrna. Sada bi najbolje bilo da se prolepša vreme do kraja juna da sazri pšenica. Tamo gde je grad pogodio, šteta je velika, ali gde nije bilo grada, dobro je došla kiša da natopi zemlju“, zaključuje on.

Aleksandra Nikolić avatar

One response to “Grad pomlatio suncokret, kukuruz i pšenicu na severu Bačke: Poljoprivrednici ne veruju osiguranju, druge odbrane nema (VIDEO) – Ekonomija”

  1. Strainja avatar
    Strainja

    Pa kako sad da se izvuku ovi poljoprivrednici iz ovoga? Gubitak od 30.000 evra je ogroman! A šta je sa osiguranjem, zašto ne veruju u to? Kako im pomoći? Baš je teško… Sve što su uložili u proizvodnju, sada je uništeno. Nadam se da će im neko pomoći da prebrode ovo… Baš mi je žao što su prošli kroz ovo.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Više članaka i postova