Deficit budžeta Srbije u prvom kvartalu ove godine iznosio je 112,9 milijardi dinara, što je gotovo četiri puta više nego u istom periodu prošle godine kada je deficit bio 28,6 milijardi dinara. Ekonomisti smatraju da je glavni uzrok ovog značajnog povećanja isplata za francuske borbene avione Rafale u januaru, ali i smanjeni prihodi države zbog slabije privredne aktivnosti.
S obzirom na to da je ukupni deficit prošle godine iznosio 252,8 milijardi dinara, ako se ovakav trend nastavi, Srbija bi mogla dostići taj iznos već u julu. Budžetski rashodi su podložni raznim faktorima, uključujući kapitalne rashode, subvencije i plaćanja kamata. Dodatno, globalna kriza izazvana ratom u Iranu takođe utiče na budžetske prihode, posebno zbog smanjenih akciza na gorivo.
U prvom kvartalu, kapitalni rashodi su samo u januaru dostigli 72,6 milijardi dinara, što je izuzetno visoko za početak godine. Ovi rashodi su uglavnom usmereni na infrastrukturne projekte, koji su u poslednjim godinama postavljeni kao prioritet, ali se čini da u januaru nije došlo do očekivanog finansiranja ovih projekata.
Srbija je francuskoj kompaniji Daso za 12 borbenih aviona Rafale isplatila 204,6 miliona evra, a do kraja januara morala je da plati još 480 miliona evra, što je više od 56,2 milijarde dinara. Ova isplata značajno je doprinela povećanju deficita u prvom kvartalu.
Podaci pokazuju da je industrijska proizvodnja u januaru pala za 9,1% u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, dok je uvoz opao za 15,4%. Ova smanjena privredna aktivnost direktno utiče na budžetske prihode, što dodatno pogoršava situaciju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno izjavio da bi Srbija, u slučaju produženja krize uzrokovane ratom u Iranu i Ukrajini, mogla da potroši dodatnih 1,5 do 2 milijarde evra. On je napomenuo da je Srbija već potrošila više od 100 miliona evra na održavanje cena goriva na prihvatljivom nivou.
U razgovoru za TV Informer, Vučić je istakao da je Srbija niskozadužena zemlja u poređenju s drugim evropskim državama, kao što su Slovenija, Hrvatska i Nemačka. On smatra da je ukupna zaduženost Srbije bolja nego u nekim zemljama EU.
Profesor Milojko Arsić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu potvrdio je da je isplata za Rafale glavni uzrok visokog deficita, ali je naglasio da bi deficit i dalje bio veći nego prethodne godine, iako ne u tolikoj meri. On je takođe upozorio da će deficit ove godine verovatno biti veći, posebno zbog smanjenog prihoda od akciza na naftne derivate.
Prema Arsićevim rečima, sporiji rast privredne aktivnosti i povećani rashodi su glavni faktori koji doprinose višem deficitu. On je naglasio da kriza može nepovoljno uticati na privredu Srbije, s obzirom na to da se gorivo uvozi po višim cenama i da su prihodi od trgovine smanjeni.
Ako kriza potraje, to će verovatno dovesti do rasta cena i inflacije, što će dodatno usporiti privrednu aktivnost. Arsić je naglasio da, iako je zaduženost Srbije trenutno u relativno povoljnoj poziciji, troškovi kamata su veći nego kod mnogih drugih evropskih zemalja, što dodatno opterećuje budžet.
On je upozorio da će, kako se dug bude povećavao, rasti i kamate, što će dodatno otežati budžetsku situaciju. Upozorava da je kako god da se gleda na javni dug, važno uzeti u obzir i troškove servisiranja tog duga.
U zaključku, dok god budžet ima fiskalni deficit, dugovi će rasti, a Srbija se suočava s izazovima koji će se verovatno nastaviti u narednim godinama. S obzirom na sve ove faktore, budžetska stabilnost Srbije može biti ozbiljno ugrožena ako se situacija ne stabilizuje u bliskoj budućnosti.





Ostavite odgovor