U Sudu BiH danas je počelo suđenje Miroslavu Kraljeviću, načelniku opštine Vlasenica, koji se tereti za veličanje haških osuđenika Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Prema optužnici Tužilaštva BiH, Kraljević je svojim izjavama izazvao uznemiravanje javnosti i potaknuo nacionalnu, rasnu i versku mržnju, kao i razdor i netrpeljivost među građanima.

Na današnjem glavnom pretresu, tužiteljica Suada Pašić je izložila dokaze koji potkrepljuju optužbu, uključujući videomaterijal i izjave uznemirenih svedoka. Ona je naglasila da je Kraljević bio svestan posledica svojih reči, koje su mogle izazvati nacionalni razdor i uznemirenje dela stanovništva. U svojoj izjavi, Kraljević je, kako se navodi, na skupu povodom 32. godišnjice pogibije vojnika iz Dervente, iskazao poštovanje prema Karadžiću i Mladiću, ističući da su to „slavna imena koja treba pominjati“.

Branilac optuženog, advokat Slobodan Cvijetić, je podneo prigovor i zahtevao prekidanje postupka, tvrdeći da zakonske odredbe na osnovu kojih se sudi nisu prošle kroz potrebne parlamentarne ili ustavne procedure, već su nametnute od strane visokog predstavnika. Ovi zakoni su, prema njegovim rečima, spornog karaktera i dovode u pitanje legalnost suđenja.

Optužnica protiv Kraljevića podneta je od strane bošnjačkog udruženja „Žene žrtve rata“, koje je ukazalo na neprihvatljivo veličanje osoba osuđenih za teške zločine u istoriji Bosne i Hercegovine. Ovaj slučaj dolazi u kontekstu šire debate o zločinima iz rata u BiH i o odgovornosti pojedinaca za javno izražavanje stavova koji veličaju te zločine.

Kraljević se sudi prema izmenama Krivičnog zakona BiH koje je bivši visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo krajem jula 2021. godine, a koje zabranjuju i kažnjavaju veličanje osoba osuđenih za ratne zločine. Ove izmene zakona predstavljaju deo napora međunarodne zajednice da se suoči sa nasleđem rata i obezbedi pravdu za žrtve.

Prema izveštajima, sud u BiH je do sada izrekao prve presude na osnovu ovih zakonskih odredbi. Tako je Srbinu Miodragu Maliću izrečena kazna od tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca. Takođe, Vojin Pavlović iz Bratunca je pravosnažno osuđen na tri i po godine zatvora zbog sličnog dela.

Ovaj slučaj je od posebnog značaja jer se tiče pitanja kolektivne odgovornosti i javnog diskursa u zemlji koja se još uvek bori sa posleratnim traumama. Suđenje Kraljeviću može imati dalekosežne posledice na način na koji se u Bosni i Hercegovini pristupa pitanju ratnih zločina i njihovom priznavanju u društvenom i političkom kontekstu.

U tom smislu, suđenje se ne tiče samo pojedinca, već i šireg društvenog konsenzusa o tome šta znači veličati osobe osuđene za ratne zločine i kako to utiče na međunacionalne odnose u zemlji. Mnogi analitičari smatraju da je važno da se ovakvi slučajevi procesuiraju kako bi se poslale jasne poruke o neprihvatljivosti veličanja ratnih zločinaca i jačanju društvene kohezije.

S obzirom na senzitivnu prirodu teme, suđenje Kraljeviću će sigurno pratiti i domaći i međunarodni mediji, a očekuje se i zainteresovanost javnosti koja je svesna težine pitanja s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. U tom smislu, suđenje Kraljeviću bi moglo otvoriti nova pitanja o pravdi, pomirenju i kolektivnoj odgovornosti u postkonfliktnom društvu.